Ovogodišnja kampanja vađenja šećerne repe počela je u septembru a prema proceni na nivou Srbije, prosečni prinosi iznose oko 55 tona po hektaru, uz promenljiv kvalitet u zavisnosti od primenjene agrotehnike i lokalnih vremenskih uslova.
Na njivama u staropazovačkom ataru posejana je na oko 1200 hektara i u naredne dve nedelje trebalo bi da bude završeno sa vađenjem slatkog korena.
U Zemljoradničkoj zadruzi Agroprom Stara Pazova, šećernu repu su ove godine posejali na blizu 700 hektara.
Sa vađenjem su počeli sredinom septembra, a posao je, uprkos izrazito suvom zemljištu, protiče bez većih problema.
„Krenuli smo prvo sa vađenjem šećerne repe u Donjem Sremu a sada radimo u Staroj Pazovi na lokaciji Zovice. Posao se obavlja uobičajenom dinamikom, jedino bude neki zastoj zbog zastoja u šećerani na prijemu, ali što se tiče naše firme, radimo nesmetano bez problema iako je ovako suvo zemljište“, kaže agronom Zlatko Pjetlović.
Tokom vegetacije nije bilo većih problema sa bolestima, ali se kvalitet korena razlikuje od njive do njive.
Digestija šećerne repe kreće se oko 16 do 17 procenata, dok su na pojedinim parcelama zabeležene i pojave truleži.
„Ima njiva gde se pojavila trulež, negde u većem negde u manjem procentu, ali to je podnošljivo.“
Sa prinosima od četiri do pet vagona po hektaru u Agropromu su zadovoljni, s obzirom na nepovoljne vremenske uslove tokom ove godine, koja je znatno lošija od prethodne.
U godinama sa dovoljno vlage, prinosi mogu da dostignu i od osam do deset vagona po hektaru.
Dok se vađenje šećerne repe nastavlja, u Agropromu privode kraju i setvu ozimih kultura. Što više ih seju na repištu, gde je zemljište već delimično obrađeno tokom vađenja repe.




