VESTI: Danas počela grejna sezona • Od 13. oktobra pokretni mamograf u Novoj Pazovi • Počela izgradnja biciklističko-pešačke staze od Vojke ka Novoj Pazovi • Raspisan javni poziv za podnošenje zahteva za dodelu besplatnih dečijih auto-sedišta • Stara Pazova ponovo ima predstavnika na dečijem muzičkom takmičenju "Ritam Evrope" • Karate klub “Mladost” iz Nove Pazove najbolji na Prvenstvu Vojvodine za kadete i juniore • Vreme hladno, ali sunčano. , maksimalna do 15 stepeni • RTV Stara Pazova možete gledati na poziciji 545 kod operatera Supernova i na 545 kod MTS-a • Program Radija Stara Pazova možete slušati na frekvenciji 91,5 MHz •
Ekonomija Stara Pazova 06.12.2023.
Humus u Sremu u zadnjih 50 godina smanjen za 50 odsto


Zemljište kao jedan od najvažnijih neobnovljivih prirodnih resursa ima direktan uticaj na ruralni i ekonomski razvoj i očuvanje prirodnih ekosistema, ali uticaj klimatskih promena i ljudskih aktivnosti dovode do degradacije i zagađenja zemljišta, koje dalje utiče na useve, zdravlje ljudi i životne sredine, poručeno je sa regionalnog dijaloga koji je održan  povodom Svetskog dana zemljišta pod sloganom „Zemljište i voda: Izvor života“.   Uprava za poljoprivredno zemljište uspostavlja Informacioni sistem o poljoprivrednom zemljištu u cilju njegove zaštite a  u Sremu je kvalitet zemljišta još uvek dobar, ali je u zadnjih 50 godina zemljište je izgubilo oko 50 odsto od svoje prirodne plodnosti  kažu u Poljoprivrednoj stručnoj službi Sremska Mitrovica.


“Humus je nekad bio zastupljen u procentu i do 5 odsto a sad je 2 do 3 odsto ali postoje delovi u staropazovačkom ataru,  gde ima humusa i do 4 odsto“, rekla je Jelena Popović, rukovodilac Laboratorije i kvaliteta u Poljoprivrednoj stručnj službi Sremska Mitrovica.



Intenzivna obrada zemljišta utiče na njegovu degradaciju i zato je važno redovno proveravati njeogov kvalitet, shodno tome preduzimati dalje mere prihrane i zaštite useva, savetuje Marko Đuričić, rukovodilac biljne proizvodnje  u Poljoprivrednoj stručnj službi Sremska Mitrovica.


Unositi što više organskih đubriva, i ne paliti već zaoravati žetvene ostatke a mineralna đubriva primenjivati prema preporuci stručnjaka.


Prema zemljištu se treba odnositi domaćinski, čuvati ga radi nas i zdrave životne sredine ali i očuvati za sve naredne generacije.