Pri kraju ovogodišnje sezone pčelari se suočavaju sa ekstremnim vrućinama i dugim periodom bez padavina. Glavna suncokretova paša se završava, na livadama još ima poljskog cveća, ali zbog suše ono gotovo da više ne luči nektar. Pitali smo iskusne pčelare – šta rade pčele kada je napolju 40 stepeni?
“Mole boga da padne kiša. Na 40 stepeni ispari nektar, pošto je cvet mala čašica, i one sirote u to vreme skupljaju polen koliko može. Onako izjutra rano i uveče kad bude rose a inače po danu je borba da se donese što više vode da se održi mikroklima u košnici i vlažnost koja je potrebna da te larve, koje su golo meso, da se razvijaju, “ – kaže Radoslav Knežević, predsednik Udruženja pčelara Polen iz Nove Pazove.
Kada biljke prestanu da luče nektar, pčele više ne mogu da unose vlagu u košnicu kroz nektar. Zato kreću u potragu za vodom, koja im je neophodna da bi održale temperaturu i omogućile normalan razvoj legla.
“U nektaru je obično 50 posto vode, i ona unošenjem nektar unosi vlagu u košnicu, ali zbog visoke temeperature kad prestane biljka da luči nektar, znači tamo negde posle 10 sati tad nektara više nema u priroi ona kreće na vodu i zato mora da se obezbedi čista pijaća voda”, kaže Knežević.
Da bi pčelama obezbedio dovoljno vode, Radoslav Knežević svakodnevno obilazi pčelinjak. Mladim društvima povremeno dodaje i sirup, ne zbog hrane, već da lakše održe vlagu i rashlade košnicu u klubetu, gde je novo leglo.
I Živko Gorjanović iz Stare Pazove ovih dana svakodnevno donosi vodu na pčelinjak. Kaže da je upravo voda ključna kako bi se u košnici održala stalna temperatura neophodna za razvoj mladih pčela. Voda u pojilicama mora da bude čista i redovno se menja.
“Napolju može da bude i 40 stepeni, u košnici je uvek 36 stoposto. Da li je -30 ili +40 njih ne zanima. One uspevaju da naprave sebi štimung , jer ako se promeni, larve se odgajaju na 36, 37 stepeni, i ako je više ili manje, larva strada.”
Kada su temperature danima blizu 40 stepeni, posledice ne osećaju samo pčele i pčelari. Zbog manjka nektara smanjuje se i aktivnost oprašivača, od kojih zavisi veliki broj gajenih kultura potrebnih za proizvodnju hrane.


